Piše: Balkan dopisnik, juni 2026.
Hrvati u Bosni i Hercegovini već godinama tvrde da su marginalizirani u Federaciji BiH. HDZ BiH, na čelu s Draganom Čovićem, insistira da Bošnjaci – koji su brojniji gotovo 3,5 puta – redovno “preglasavaju” Hrvate pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Najpoznatiji primjer je Željko Komšić, kojeg HDZ optužuje da ga biraju bošnjački glasovi, a ne legitimni hrvatski predstavnici.
Ova frustracija dovodi do stalnih zahtjeva za izmjenama Izbornog zakona koji bi osigurali “legitimno predstavljanje” svakog konstitutivnog naroda. HDZ traži da se hrvatski član Predsjedništva i delegati u Domu naroda biraju na način koji sprječava dominaciju brojnijeg naroda. Neki idu i dalje – otvoreno spominjući treći, hrvatski entitet unutar Federacije ili BiH.
Korijeni problema
Prema Daytonskom sporazumu, BiH je sastavljena od tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. U Federaciji BiH (bošnjačko-hrvatskoj) Hrvati su manjina na većini teritorija. HDZ tvrdi da to dovodi do sistematske diskriminacije – od zapošljavanja u javnom sektoru, preko političke moći, do kulturne vidljivosti. Čović i suradnici upozoravaju da bez reforme Hrvati riskiraju pretvaranje u “političke dekoracije”.
S druge strane, bošnjačke stranke i građanski orijentirani političari poput Komšića vide zahtjeve HDZ-a kao pokušaj etničke segregacije i jačanja vlastite moći. Kritičari kažu da bi promjene zakona samo učvrstile podjele i otežale europski put BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametao je manje izmjene ranije, ali suštinske reforme i dalje izostaju.
Pred izbore 2026.
Uoči općih izbora u oktobru 2026. tema je ponovo eksplodirala. HDZ i hrvatske oporbene stranke (HDZ 1990, HRS i druge) predlažu zajedničke izmjene zakona. Čović poručuje da je to ključ za funkcionalnu BiH i europske integracije. Hrvatska vlada Andreja Plenkovića aktivno lobira u EU i međunarodnoj zajednici za rješenje.
Bošnjačka strana odgovara da je riječ o pokušaju “trećeg entiteta” koji bi dodatno podijelio zemlju. Neki analitičari upozoravaju da bi neuspjeh reforme doveo do nove blokade institucija nakon izbora, sličnih onima iz prošlosti.
Što dalje?
Pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata ostaje jedna od najprovokativnijih tema u BiH. Za HDZ je to egzistencijalno pitanje opstanka Hrvata kao ravnopravnog naroda. Za protivnike – prijetnja građanskom konceptu države i put ka daljnjoj etničkoj podjeli.
Dok se zemlja priprema za još jedan vrući izborni ciklus, malo tko vjeruje u brzi kompromis. Umjesto toga, očekuje se nova runda tenzija, optužbi i međunarodnih intervencija. Daytonski okvir ponovo se testira – ovaj put na hrvatsko-bošnjačkoj liniji.
