Albin Kurti ponovo je na čelu Vlade Kosova. Četvrti put ulazi u premijerski kabinet, ali pitanje koje se sada postavlja nije samo koliko je Kurti politički jak, već može li ovaj mandat konačno donijeti stabilnost, ekonomski napredak i mirnije odnose u regionu.
Nova Kurtijeva vlada izabrana je sa 62 glasa u parlamentu. To mu daje potrebnu većinu za formiranje vlasti, ali ne znači da su političke podjele nestale. Dio opozicije bojkotovao je glasanje, a najavljene su i žalbe Ustavnom sudu. Uz to, Kosovo još mora riješiti pitanje izbora predsjednika, za šta je potrebna šira politička podrška.
Kurti obećava sigurnost, bolji život građana, razvoj ekonomije, infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i jačanje institucija. Ako njegova vlada uspije ostvariti značajan dio tih obećanja, četvrti mandat mogao bi biti period u kojem će Kosovo politički i ekonomski ojačati.
Ipak, najveći izazov možda neće biti u Prištini, već u odnosima sa Beogradom i međunarodnim partnerima.
Evropska unija jasno poručuje da je normalizacija odnosa Kosova i Srbije ključna za evropski put obje strane. EU je za Kosovo predvidjela oko 882,6 miliona eura kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ali pristup tom novcu zavisi od reformi i konstruktivnog učešća u procesu normalizacije odnosa sa Srbijom.
Zato četvrti mandat Albina Kurtija može biti velika politička prilika, ali nikako garancija da će „sve biti u redu“.
Ako uspije stabilizovati institucije, poboljšati životni standard, smanjiti unutrašnje političke sukobe i pronaći održiv način razgovora sa Srbijom, ovaj mandat mogao bi ostati zapamćen kao početak jednog uspješnijeg perioda za Kosovo.
Ako se, međutim, nastave političke blokade, sporovi sa opozicijom i stalne regionalne tenzije, četvrti mandat mogao bi postati samo još jedno poglavlje iste krize.
Kurti je dobio novu priliku. Da li će Kosovo zaista „zablistati“ neće odlučiti broj njegovih mandata, već ono što će građani vidjeti u svojim novčanicima, institucijama i svakodnevnom životu.
